KSCG: Nacrt Zakona o sportu je neustavan

Napisao:  Pročitano 561 puta četvrtak, 09 novembar 2017 14:12

Nizom primjedbi, od kojih je najoštrija ona da aktuelni Nacrt zakona o sportu nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore, Košarkaški savez Crne Gore obratio se Ministarstvu sporta.

Na taj način, KSCG uzeo je učešće u javnoj raspravi povodom Nacrta zakona. Dokument na šest strana, koji je potpisao generalni sekretar KSCG Petar Popović, dostavljen je na adresu Ministarstva sporta 1. novembra. Stav naše ,,kuće košarke“ je jasan – treba raditi novi Nacrt zakona.

“Nacrt zakona u suprotnosti je sa Ustavom Crne Gore i nizom sistemskih zakona (Zakon o radu, set poreskih zakona i sl). Nacrt ostavlja utisak da oblast sporta faktički nije bila uređena dok nije predložen Nacrt, a da crnogorski sport do danas faktički nije postojao. Nijednom riječju nije pokrenuta tema privatizacije sportskih klubova, iako se to pokazuje kao nesporna potreba”, stoji, između ostalog, u sažetku dokumenta.

Ističe se da prilikom izrade Nacrta nijesu uzete osobenosti naše države i njenog sporta, kao da isti nijesu pisali crnogorski sportisti. Sportski radnici i pravni eksperti. Izražena je bojazan da bi primjenom ovakvog Zakona mnogi klubovi morali da odustanu od takmičenja i nacionalne lige.

“Zakon je jednostavno prenormiran nebitnim odredbama, a sa druge strane, izostala je sistematičnost i metodološka izrada istog”, stoji u dokumentu, uz komentar da je predloženi tekst takav da se na njega gotovo ne može intervenisati amandmanski.''

O angažovanju sportista

U primjedbi na Član 24 Nacrta zakona, komentariše se namjera Ministarstva sporta da svaka sporska organizacija sa profesionalnim sportistom mora zasnovati radni odnos.

“To bi dovelo do niza problematičnih situacija: moralo bi se vršiti oglašavanje slobodnog radnog mjesta (bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi izgledao oglas za npr. jednog košarkaškog centra). Izbor bi se vršio po kriterijumima koje propisuje Zakon o radu, pa bi sportska organizacija morala da ima sistematizaciju radnih mijesta (npr. moralo bi biti sistematizovano radno mjesto ,,košarkaš“, koliko centara, koliko krila, koliko bekova, koje visine, kojeg iskustva)… Pri angažovanju sportiste iz inostranstva morale bi se pribavljati razne radne dozvole. Značajno bi se podigli troškovi klubova (i do 90 procenata, s obzirom na to da je predviđen beneficirani radni staž)'' – stoji u primjedbi.

Stoga se predlaže da se iz Nacrta izbaci obavezno zasnivanje radnog odnosa, a obavezno zaključenje ugovora o angažovanju se podrazumijeva, iz prostog razloga što sportisti bez njega ne bi mogli biti ni registrovani kod nacionalnog sportskog saveza.

Uslovi za trenere

Posebno se kritikuju strogi uslovi za bavljenjem trenerskim poslom, u članu 28 Nacrta zakona o sportu.

“Ovakva propisivanja ko može biti trener, bi u maloj populaciji kao što je crnogorska dovela do toga da nemamo lica koja mogu obavljati trenerske poslove. Ovo je u ozbiljnoj konfrontaciji sa ulovima koje propisuju međunarodne sportske federacije. Kada se radi o košarci, propisi FIBA su vrlo jasni i obavezujući za naš košarkaški savez, a u slučaju suprotnosti odredbi Zakona o sportu sa tim odredbma, naš savez bi bio prinuđen da se povinuje propisima FIBA ili izloži strogim kaznama. Isto važi i za klubove”, ističe se u dokumentu KSCG.

Kritikuju se i odredbe članova 30 i 44 Nacrta zakona, da sportska organizacija mora imati makar pet osnivača.

Kritikuje se i član 32, kojim se za jedini kriterijum da li je sportska organizacija amaterska ili profesionalna uzima to da li se djelatnost obavlja za ostvarenje dobiti ili ne. To je, smatra KSCG, u redu – ali u suprotnosti sa odredbama člana 65, gdje se kao kriterijum ne pominje ostvarenje dobiti.

tekst preuzet sa: CDM

Smatraju se nepotrebnim odredbe člana 37 koje se tiču uslova za registrovanje nacionalnog saveza, kao i odredbe člana 44 kojima se zahtjeva da se sportske organizacije registruju kao privredna društva.

O članovima uprave

Poseban ostvrt napravljen je na član 50 Nacrta zakona o sportu, kojim se vrši zabrana učešća u upravnim organima sportskih subjekata. Posebno se ističu strogi uslovi iz stava 2.

“Smatramo da je krug lica kojima neće biti dozvoljeno da budu predsjednici ili članovi upravnog odbora sportskih organizacija nepotrebno široko postavljen. Smatramo da to ne bi trebali obavljati predsjednici države, Vlade ili Skupštine, kao ni ministar sporta i zaposleni u Ministarstvu sporta. Imajući u vidu da se ove funkcije u sportskim organizacijama obavljaju bez naknade, u skladu sa Zakonom o sprječavanju korupcije, svim ostalim licima trebalo bi dozvoliti da to čine”, stoji u osvrtu KSCG.

“Neshvatljivo je zašto jedna osoba ne može biti u organima upravljanja više sportskih organizacija u različitim sportovima. Nerazumljiva je odredba stava 3 koja se tiče supružnika, kao i tačka 4 stava 1 gdje smatramo da je treba vezati za dužinu izrečene, a ne zaprijećene kazne. Tačka 5 mora obuhvatati i krivično djelo u odnosu sa posebnim propisima o sprječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama “, dodaju iz KSCG.

Sužavanje kruga potencijalnih sportskih radnika ocijenjeno je kao neargumentovano i neselektivno.

Konačno, zaključuje se da je Zakon prenormiran i da je jedan od zakona sa najviše kaznenih odredbi. KSCG apeluje da Ministarstvo, nakon javne rasprave, uzme u obzir kritike svih učesnika u njoj.

“U interesu sporta je da se napravi novi Nacrt, koji će biti sistematizovan na pravi način i oko kog će biti organizovana nova javna rasprava. Sigurni smo da bi tekst takvog Zakona, koji bi prošao kroz takvu proceduru, bio podržan od svih sportskih subjekata”, ističe se u dokumentu KSCG, upućenog na adresu Ministarstva sporta 1. novembra.

O definiciji sporta

KSCG smatra da je definicija sporta nejasna i nerazumljiva i ne oslikava šta stvarno predstavlja sport i koja se društvena djelatnost u okviru jednog društvenog sistema može podvesti pod sport.

“Jedna od osnova za izradu dobrog Zakona o sportu je upravo dobra, temeljna i precizna definicija sporta”, ističe se u dokumentu KSCG, uz poređenje definicije sporta iz aktuelnog Zakona, Nacrta zakona i Zakona o sportu Republike Srbije.

Politizacija?

KSCG kritikuje član 53 Nacrta zakona o sportu, kojim se predviđa da u Nadzornim odborima mora biti imenovan jedan predstavnik Ministarstva sporta.

“Upravo to predstavlja apsolutnu politizaciju i centralizaciju sporta, a sa druge strane, bilo bi veoma zanimljivo vidjeti kako će se to sprovesti, ako shodno članu 49 u organu upravljanja sportske organizacije ne mogu biti zaposlena lica u državnom organu (a Ministarstvo sporta to definitivno jeste)'' – stoji u dokumentu KSCG.

Stručni ispit?

Kritikovan je i član 69, kojim se obavezuje da sva lica koja su članovi uprave u jednom sportskom klubu ili sportskom savezu moraju imati položen stručni ispit za rad u sportu.

“Ovakav pristup predstavlja ozbiljnu nepromišljenost, jer upravljački organi se bave obezbjeđivanjem uslova za bavljenje sportom, a stručni dio sportskih organizacija se bavi sportom'' – stoji u dokumentu KSCG.

O dužini ugovora

KSCG kao neprimjerenu i neracionalnu smatra odrebu člana 70 Nacrta zakona o sportu, kojom se ugovor sportiste o angažmanu na određeno vrijeme ograničava na dvije godine. Ističe se da je to u suprotnosti sa interesom i klubova i sportista.

Takođe, kritikuje se i uslov da klub može otpustiti sportistu nakon 30 dana neispunjavanja obaveza iz ugovora – što znači da klub ne može sportisti dati otkaz ukoliko on ne želi da igra 29 dana, iz njemu znanih i neopravdanih razloga.

Gomilanje troškova

KSCG kritikuje član 73 Nacrta zakona o sportu, kojim se određuje da sportista mora raditi osam sati dnevno, uz dnevnu pauzu i nedjeljni odmor, godišnji odmor, naknadu za minuli rad, dnevnice za putovanja na sportska takmičenja itd.

“Na neprihvatljiv način podižu se troškovi funkcionisanja sportskih klubova. Takođe, priznavanje beneficiranog radnog staža sportistima značajno povećava troškove funkcionisanja kluba”, stoji u dokumentu KSCG.